Statistika

Ime vas može zavarati. Statistika zvuči kao da iza nje stoji dashboard s grafovima i pivot tablicama, a zapravo modul vodi knjigovodstvene ispise koji svakog 15. u mjesecu putuju računovođi. Točniji naziv bio bi “Knjigovodstveni izvještaji”, ali u izborniku zvuči preteško, pa ostaje Statistika.

Iza imena se krije sedam dokumenata raspoređenih po četiri modula: Računi , Artikli , Dnevni prometi i Nivelacija cijena . Svaki ima svoj kontekst i mjesto u svakodnevnom radu. Zašto te dokumente nismo gurnuli u zaseban “Izvještaji” modul? Logika. Filtrirate listu računa za ožujak, ispis te liste je klik daleko, ne morate napuštati ekran. Gledate artikle pred inventuru, stanje zaliha na datum izlazi iz istog modula. Bez preskakanja, bez duplog filtriranja.

Razmislite kako su izvještaji nastajali prije ERP-a. Knjigovođa je krajem mjeseca tražio rekapitulaciju PDV-a, voditelj prodaje izvještaj artikala, vlasnik listu neplaćenih računa. Sve je značilo otvaranje Excela, kopiranje brojki i ručno zbrajanje po stopama.

Statistika u Argesu te sate briše. Filteri su isti oni koje koristite za pretraživanje, a ispisi paste tu selekciju u PDF. Što-ako inspekcija pita za travanjsku arhivu računa? Pet minuta.

Računi: dva ispisa, jedan filter

Iz Računa imate dva ispisa. Prvi je ispis popisa računa, koji daje urednu tablicu s ključnim podacima. Drugi, PDF svih računa s popisa, ide korak dalje: iz trenutno filtrirane liste izvuče svaki račun kao zaseban PDF i spoji ih u jedan dokument. Idealno kad za poreznu treba arhiva travanjskih računa, a kopirati jedan po jedan ne dolazi u obzir.

Oba ispisa rade s istim filterima koje ste već postavili u modulu, dakle razdoblje, partner, korisnik, način plaćanja, poslovni prostor i naplatni uređaj. Sve što ste suzili prelazi u izvještaj. Vrijedi i za statuse: plaćeni, neplaćeni, s otpremnicom, predujmovi, ponavljajući računi. Trebate “neplaćene računa Marko d.o.o. iz ožujka”? Filtrirate, kliknete ispis, šaljete dalje.

Kada ćete posegnuti za tabelarnim ispisom popisa, a kada za PDF-om svih računa? Tabela je vaš izbor kada se traži pregled na jednoj stranici: knjigovođa želi vidjeti redoslijed brojeva računa, datume, iznose i statuse, sve odjednom, bez kopanja po pojedinačnim dokumentima. Tipično je riječ o internim sastancima, mjesečnim provjerama otvorenih stavki ili kratkom uvidu što je naplaćeno u određenom tjednu. Tabela stane na A4, ide u priloge mailova i dovoljna je u devedeset posto situacija.

PDF od svih računa drugi je par cipela. Tu vam treba kompletna arhiva, dokument koji nosi sve detalje računa, ne samo zaglavlje. Što-ako knjigovodstvo dođe na inspekciju i traži arhivu travanjskih računa s OIB-ovima kupaca, stavkama i obračunom PDV-a? Tabela tu ne pomaže, treba pravi PDF svakog računa. Ili scenarij sa stornom: trebate poslati partneru pregled svih računa zajedno sa storno dokumentima koji se na njih odnose. Filtrirate razdoblje, ostavite uključene stornirane stavke, kliknete PDF od svih i imate paket spreman za slanje.

Artikli i tri pogleda

Artikli imaju tri ispisa, svaki rješava drugu situaciju. Komercijalist neće tražiti isto što i računovođa. Inventura ima treći pogled.

Razdvajanje na tri ispisa nije slučajno. Komercijalist u praksi traži stanje i veleprodajne cijene, knjigovođa nabavne cijene i analitičke kartice, inventurni tim presjek skladišta na konkretni datum. Da je sve to u jednom izvještaju, svatko bi odbacivao polovicu podataka.

Kartica artikala i usluga

Najčešći ispis u modulu. Izlazi kao analitička kartica, a dijalog vodi kroz tri pristupa odabiru:

• sve artikle i usluge odjednom (cijeli katalog)
• samo iz jednog poreznog razreda (recimo svi po PDV 13%)
• ručni odabir kroz multiselekt

Treći je posebno zgodan kad knjigovođa traži kartice za osam-deset konkretnih artikala koje provjerava. Cijeli katalog ne kopirate. Selektirate i ispišete.

Zašto baš tri pristupa, a ne jedan univerzalni? Zato što je odabir artikala u praksi tri različita scenarija. Cijeli katalog koristi se kod godišnjih usklađenja, kada knjigovodstvo traži analitiku svih stavki. Porezni razred ulazi u igru kad treba uvid u jedan PDV segment, recimo svi po stopi 13% radi provjere ispravnosti rasporeda nakon zakonske promjene. Multiselekt je rezerviran za fokusirane provjere: knjigovođa pita za osam artikala kod kojih sumnja u krivu knjigu, voditelj prodaje hoće karticu za pet hit proizvoda iz akcije.

Iz Artikala: popis ili katalog proizvoda

Drugi naziv za isti ispis je katalog proizvoda, a fleksibilnost je tu najveća. U dijalogu birate što završava na PDF-u: stanje, nabavne cijene (NC), veleprodajne (VPC), maloprodajne (MPC), te skladišta koja ulaze u izvještaj. Komercijalist iz tog istog dokumenta vuče samo VPC bez nabavnih cijena. Inventurni tim traži stanje uz jedno skladište. Isti modul, dva radikalno različita PDF-a, ovisi tko ih radi.

Što ako se cijene mijenjaju tijekom mjeseca? Ispis pokazuje cijene koje vrijede u trenutku generiranja, ne povijesne. Za povijesni presjek koristi se zapisnik nivelacije cijena , koji datumski hvata svaku promjenu. Praktičan scenarij: komercijalist u utorak pošalje cjenik s VPC-om, a u petak mijenja cijene. Novi ispis u petak pokazuje nove brojke, dok stari PDF ostaje kao zapis onoga što je partner dobio.

Stanje zaliha na datum

Tipično pitanje: “koliko je bilo na skladištu tog dana?”. Ne “koliko imamo sada”. U Artiklima upišete datum, primjerice 31.12., i sustav vrati knjigovodstvenu sliku zaliha za taj trenutak. Treba vam kod usklađenja s računovodstvom prije inventure. Ili kad porezna inspekcija pita za stanje s točno određenog datuma.

Bez ovog ispisa? Ručno biste rekonstruirali iz primki, otpremnica i međuskladišnica. Sat posla, manje ili više.

Konkretni primjer: 31.12. radite godišnje usklađenje. Knjigovođa traži knjigovodstveno stanje, vi imate fizičko iz inventure. Razlika ide u manjak ili višak, ali prvo trebate znati što je sustav prikazao baš tog dana, ne kakvo je stanje danas, dva tjedna kasnije. Ispis na datum to vraća u sekundi. Drugi scenarij: travanjska inspekcija kontrolira stanje od 15. veljače. Birate datum, dobivate stanje, prilažete uz odgovor.

Dnevni prometi: dvije rekapitulacije

Iz Dnevnih prometa izlaze dvije rekapitulacije. Obje pokrivaju isti promet kroz odabrano razdoblje, razlika je samo u kutu gledanja.

Prije ERP rješenja, mjesečna rekapitulacija PDV-a značila je sjedenje s blagajničkim trakama i kalkulatorom. Greška u jednoj smjeni odlazila je dalje u obrasce i izazivala dane traženja gdje je nestalo dvjesta kuna. Sustav ovdje isključuje cijelu klasu grešaka.

Rekapitulacija po načinu plaćanja

“Koliko sam ovaj mjesec primio u gotovini?” Tipično pitanje vlasnika u kasnoj smjeni. Ovaj izvještaj dijeli promet po načinu naplate, dakle gotovina, transakcijski račun, kartice i ostali oblici. Korisno za usklađivanje blagajne i pripremu uplate keša u banku.

Što sa stornom? Storno transakcije unutar odabranog razdoblja smanjuju promet po istoj stopi i istom načinu plaćanja kojim je originalni račun naplaćen, pa rekapitulacija na kraju prikazuje neto, knjigovodstveno korektnu sliku. Ako u ponedjeljak izdate račun na 500 kuna gotovine, a u srijedu napravite storno, mjesečna rekapitulacija po načinu plaćanja taj iznos više neće prikazivati u stupcu gotovine. Vlasnik vidi pravu brojku, banka dobiva točan iznos uplate, a knjigovođa ne mora ručno odbijati storno na kraju mjeseca.

Rekapitulacija po poreznom razredu

Knjigovodstvena verzija istog prometa. Tu se ne pita kako je naplaćeno, nego po kojoj stopi PDV-a. Razredi su 25%, 13%, 5% i 0%, svaki s ukupnim iznosom za odabrano razdoblje. Tipičan primjer je mjesečna rekapitulacija PDV-a koja ide ravno u obrasce. Računovodstvo voli ovaj izvještaj.

I jedan i drugi rade jednako. Birate razdoblje, dobivate sažetak. Ručno prepisivanje iz pojedinačnih dnevnih zapisa otpada. Sažetak ide direktno na e-mail računovođi, u arhivu, ili kao prilog internoj obradi.

Kvartalni PDV obveznici imaju vlastitu rutinu. Knjigovođa krajem ožujka traži kvartalnu rekapitulaciju za siječanj, veljaču i ožujak, podijeljenu po stopama. Birate razdoblje 01.01. do 31.03., generirate izvještaj, prilažete u mail. Ako trgovina ima više poslovnih prostora, filteri u Dnevnim prometima dopuštaju i suženje na pojedinu lokaciju, što pomaže velikim trgovcima s više blagajni.

Iz Nivelacija cijena

Iz modula Nivelacija cijena izlazi zapisnik o promjenama cijena. Otvara se iz pregleda konkretne nivelacije i nosi iste podatke koji se na njoj nalaze: oznaku dokumenta, vrijeme unosa, ime korisnika koji ju je proveo te listu obuhvaćenih artikala.

Po hrvatskom zakonu trgovci taj zapisnik moraju voditi. Razmišljali smo treba li napraviti zaseban dokument. Činilo nam se logičnije da izlazi iz same nivelacije. Promjena cijene tako ne ostaje samo dva klika u aplikaciji, nego ostavlja papir koji se kasnije otvara, provjerava i ispisuje za inspekciju.

Prije računalnih sustava, zapisnik nivelacije bio je posebna knjiga koju je netko u trgovini vodio rukom. Pri inspekciji se hrpa papira lomila po stolu i tražio se konkretni datum. Ovdje je sve to jedan klik. Što-ako inspekcija zatraži zapisnik za rujan? Otvarate modul, filtrirate rujan, ispisujete.

Zašto smo to tako složili

Ideja je jednostavna: ispisi ostaju tamo gdje ih prirodno tražite. Računi izlaze iz Računa, kartice i katalozi iz Artikala, rekapitulacije iz Dnevnih prometa, a zapisnik o promjeni cijene iz Nivelacija cijena. Lako se nauči.

Statistika ovdje više liči na orijentir kroz poslovne ispise nego na zaseban analitički centar. Posebne putanje do svakog dokumenta ne pamtite. Otvarate modul u kojem ionako radite, kliknete što vam treba, papir je tu.

Posljednje ažurirano: 18.05.2026.