Pojmovnik fiskalizacije i ERP-a

Pojmovnik objedinjuje hrvatske fiskalne, ERP i tehničke pojmove koji se redovito spominju kroz Arges ERP dokumentaciju, blog i marketinške stranice. Svaki pojam ima kratku definiciju i poveznicu na detaljniji modul ili tekst gdje se obrađuje u širem kontekstu.

Pojmovnik raste i dorađuje se kako sustav i regulativa evoluiraju. Posebno je važan u kontekstu prelaska na Fiskalizaciju 2.0 (od 1.1.2026.) i obveze KPD šifara na svakoj stavki eRačuna.

Kategorije

Fiskalizacija

Fiskalizacija 2.0 (F2 fiskalizacija)

Novi sustav fiskalizacije koji od 1. siječnja 2026. uvodi obvezne elektroničke račune (eRačune) za sve tuzemne B2B transakcije u Hrvatskoj uz XML format, AS4 razmjenu i fiskalizaciju u realnom vremenu.

Fiskalizacija 1.0 (Klasična fiskalizacija)

Postojeći sustav fiskalizacije gotovinskih računa (B2C, prema krajnjim potrošačima) koji se i dalje primjenjuje paralelno s Fiskalizacijom 2.0.

F1 tok (F1 fiskalizacija)

Tok dokumenta za klasične fiskalizirane račune (gotovina, kartice). Vodi se na razini računa kao tip fiskalizacije.

F2 tok (F2 fiskalizacija)

Tok dokumenta za eRačune u B2B i B2G razmjeni, uz dodatna polja i statuse vezane uz elektroničku razmjenu.

Tip dokumenta koji se vodi kroz isti modul računa, ali bez F2 sloja za eRačune. Koristi se za inozemne kupce ili scenarije izvan obveze fiskalizacije.

eIzvještavanje

Elektroničko izvještavanje Poreznoj upravi o statusu izdanog računa. Pokreće se kod izdavanja eRačuna, evidentiranja naplate i evidentiranja odbijanja.

Fiskalni certifikat (FISKAL.p12, Certifikat za fiskalizaciju, Aplikacijski certifikat)

Digitalni certifikat koji omogućuje spajanje na sustav Porezne uprave i fiskalizaciju računa. Bez važećeg certifikata fiskalizacijski postupak ne radi.

Portal Porezne uprave kroz koji se prijavljuju i odjavljuju poslovni prostori i ovjerava uvezana knjiga računa. U njemu se mogu pregledati fiskalizirani računi i greške fiskalizacije, a kroz njega se pristupa i Portalu za testiranje sukladnosti za eRačune.

Naplatni uređaj (Blagajna, POS)

Svaka blagajna na koju izlaze računi. Vodi se uz konkretan poslovni prostor i nosi vlastitu slijednost računa, oznaku, status aktivnosti i početne brojeve dokumenata po godini.

Poslovni prostor

Lokacija u kojoj radite (ured, poslovnica, skladište, terenska jedinica). Drži oznaku, adresu, zadani način plaćanja, faktor cijene, radno vrijeme i pravilo prihvata povratne ambalaže.

Slijednost računa

Numerički niz računa koji se u Arges ERP-u vodi po naplatnom uređaju. Početni broj postavlja se pri prvom računu na uređaju i nastavlja se kontinuirano.

Interni akt o slijednosti računa (Interni akt o fiskalizaciji)

Zakonski obavezan dokument u kojem obveznik fiskalizacije određuje pravila slijednosti brojeva računa, oznake poslovnih prostora, način određivanja broja uređaja i vezu oznake operatera s OIB-om. Ne dostavlja se Poreznoj upravi, nego se predočava u nadzoru. Prazni primjerak dostupan je u modulu Dokumentacija.

Blagajnički maksimum i minimum

Pragovi gotovine u blagajni koji obvezuju pohranjivanje na žiro-račun (maksimum) i regulaciju internim aktom poslodavca (minimum).

Zapis vezan uz naplatni uređaj i datum za koji se promet zaključuje. Čuva datum, vrijeme zaključavanja, korisnika te iznose gotovine, ostalog i ukupnog prometa.

ZKI (Zaštitni kod izdavatelja)

Zaštitni kod izdavatelja, jedinstvena alfanumerička oznaka koja nastaje algoritmom iz OIB-a izdavatelja, datuma i vremena izdavanja, broja računa i ukupnog iznosa. Identificira fiskalizirani račun na izdavateljevoj strani.

JIR (Jedinstveni identifikator računa)

Jedinstveni identifikator računa koji vraća sustav Porezne uprave nakon uspješne fiskalizacije. Potvrda da je račun fiskaliziran i registriran kod Porezne.

Obrazac za polog gotovine (Specifikacija gotovog novca)

Predložak za izradu specifikacije gotovog novca koji se prilaže banci uz polog. Ispisuje se iz modula Dnevni prometi popunjen iznosima iz blagajne.

Obveznik fiskalizacije (Obveznik fiskalizacije računa)

Osoba koja mora fiskalizirati račune u krajnjoj potrošnji. Prema Zakonu o fiskalizaciji to je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit, osim za djelatnosti koje zakon izuzima.

Promet u krajnjoj potrošnji (Račun u krajnjoj potrošnji)

Izdavanje računa građanima odnosno potrošačima, neovisno o načinu naplate. Takve račune obveznik fiskalizacije mora fiskalizirati.

Sustav za fiskalizaciju (Centralni sustav Porezne uprave za fiskalizaciju)

Sustav Porezne uprave koji zaprima, kontrolira i obrađuje podatke iz fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji, fiskalizacije eRačuna i eIzvještavanja. Za fiskalizirani račun vraća JIR.

Pružatelj usluga povjerenja

Pravna osoba koja izdaje digitalne certifikate, među njima i aplikacijski certifikat za fiskalizaciju. U Hrvatskoj je to, primjerice, Fina.

Skrbnik certifikata

Fizička osoba koju obveznik fiskalizacije imenuje da od pružatelja usluga povjerenja nabavi certifikat za fiskalizaciju te brine o njegovu privatnom ključu, uporabi i čuvanju.

QR kod na računu (QR kod)

Dvodimenzionalni kod koji mora biti na fiskaliziranom računu. Sadrži adresu stranice Porezne uprave za provjeru računa, JIR ili ZKI, datum i vrijeme izdavanja te ukupni iznos, pa kupac skeniranjem može provjeriti račun.

Uvezana knjiga računa (Knjiga računa)

Uvezana knjiga iz koje se izdaju računi kad uređaj potpuno prestane raditi ili na području poslovnog prostora nije moguće uspostaviti vezu sa Sustavom za fiskalizaciju. Prije upotrebe ovjerava se kroz ePoreznu, a podaci o izdanim računima naknadno se dostavljaju Poreznoj upravi.

Potvrda HAKOM-a

Potvrda Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti da na području poslovnog prostora nije moguće uspostaviti vezu sa Sustavom za fiskalizaciju. Vrijedi godinu dana, a za to vrijeme računi se izdaju iz uvezane knjige računa.

Obavijest o obvezi izdavanja računa (Bez računa se ne računa)

Plakat „Bez računa se ne računa” koji obveznik fiskalizacije u zatvorenom poslovnom prostoru ističe na uređaju za izdavanje računa ili drugom vidljivom mjestu. Izgled mu je propisan Privitkom 7 Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji.

eRačuni

eRačun (Elektronički račun, F2 račun)

Strukturirani elektronički račun u standardiziranom XML formatu (UBL 2.1, EN 16931) koji se razmjenjuje preko AS4 mreže pristupnih točaka.

Zaprimljeni eRačun (Ulazni eRačun)

Ulazni eRačun (B2B i B2G) koji dobavljači šalju kroz Fiskalizaciju 2.0. Strukturirani XML dokument prema EN 16931 normi s hrvatskim proširenjima.

eArhiva (Digitalna arhiva)

Arhivski pregled izdanih i zaprimljenih eRačuna. Pokriva šestogodišnju zakonsku obvezu čuvanja eRačuna (čl. 35 Zakona o fiskalizaciji) s pretragom, filterima i preuzimanjem ZIP/XML paketa.

UBL 2.1 (Universal Business Language 2.1)

XML struktura računa propisana za eRačune u Hrvatskoj. Svi eRačuni rade se sukladno europskom standardu UBL 2.1 uz hrvatska proširenja kao što su OIB i KPD.

Europska norma za XML strukturu eRačuna. Računi moraju biti u XML formatu prema europskoj normi EN 16931.

AS4 mreža (AS4 protokol)

Mreža certificiranih pristupnih točaka kroz koju se eRačuni razmjenjuju. AS4 je sigurni protokol za pouzdanu dostavu elektroničkih dokumenata između poslovnih subjekata.

Pristupna točka (Access point)

Certificirani kanal za razmjenu eRačuna preko AS4 mreže. Poduzetnici mogu uspostaviti vlastitu pristupnu točku ili koristiti informacijskog posrednika.

Pristupna točka informacijskog posrednika preko koje Arges ERP šalje eRačune i eIzvještavanje Poreznoj upravi.

Informacijski posrednik

Servis specijaliziran za slanje i primanje eRačuna preko AS4 mreže. Šalje eIzvještaje Poreznoj upravi u ime tvrtke.

AMS (registracija na mreži, provjera primatelja)

Evidencija poslovnih subjekata registriranih za zaprimanje eRačuna. Arges prije slanja provjerava je li primatelj na mreži (AMS); ako nije, nudi izdavanje kao PDF.

UNTDID 380 (Komercijalni račun)

Vrsta eRačuna prema UN/CEFACT standardu za komercijalni račun. Aktivna je u Arges ERP-u kao trenutno podržana vrsta dokumenta.

UNTDID 386 (Račun za predujam)

Vrsta eRačuna prema UN/CEFACT standardu za račun za predujam (avans). Bira se kad se izdaje predujam u F2 toku.

Terećna nota (UNTDID 383, Debit note)

Vrsta eRačuna prema UN/CEFACT standardu (kod 383) za terećenje, odnosno naknadno povećanje iznosa prema kupcu. U eArhivi se prikazuje kao zaseban tip dokumenta, uz komercijalni račun, storno i račun za predujam.

Tip poslovnog procesa (P1, P2, P4, P10, P11)

Klasifikacijska oznaka eRačuna prema specifikaciji EN 16931. P1 za klasičnu B2B prodaju, P2 za najam ili pretplatu, P4 za plaćanje unaprijed (avans), P10 za odobrenje (storno), P11 za izdavanje djelomičnog i konačnog računa kod referenciranja predujma.

HR CIUS-2025 (CIUS-2025)

Hrvatska Core Invoice Usage Specification iz 2025. s hrvatskim proširenjima EN 16931 norme. Definira identifikatore eRačuna i KPD klasifikaciju na razini stavke.

UBL CreditNote (Odobrenje)

UBL element za odobrenje (storno) eRačuna. Profil P10, kod dokumenta 381, uz referencu na izvorni dokument.

Strojno čitljiv izvorni oblik eRačuna koji se generira odmah po izdavanju u standardiziranom UBL/EN 16931 formatu.

Rok za odbijanje

Zakonski propisani rok od 5 dana unutar kojeg se zaprimljeni eRačun može odbiti. Po isteku roka dokument se interno označava kao automatski prihvaćen.

Aplikacija kroz koju obveznici izvan sustava PDV-a tijekom 2026. zaprimaju eRačune kao minimum zakonske obveze.

PDF417 (HRVHUB30, HUB-3 barkod)

Barkod u HRVHUB30 formatu koji sadrži podatke za uplatu (IBAN, model, poziv na broj, iznos) i može se skenirati mobilnim bankarstvom.

Robno poslovanje

Zapis robe u katalogu koji se kasnije koristi na dokumentima. Drži šifru, naziv, jedinicu mjere, porezni razred, cijene, proizvođača, KPD, EAN i deklaracije.

Artikl iz nabave

Klasični artikl koji kupujete od dobavljača radi daljnje prodaje, bez sastavnica i bez proizvodnog procesa.

Artikl iz proizvodnje (Normativni artikl)

Složeni artikl koji nastaje od više artikala ili usluga, kad se proizvod sklapa ili proizvodi. Vodi normativ i sastavnice.

Stavka u katalogu usluga koja nije fizički proizvod i nije vezana uz stanje robe. Drži naziv, šifru, jedinicu mjere, cijenu, porezni razred, KPD šifru i grupu usluga.

Sistemska usluga Predujam

Zaštićena rezervirana usluga (šifra PREDUJAM) koja se koristi isključivo za stavku na računu za predujam. Ne može se obrisati ni preimenovati.

Logička kategorija koja sređuje katalog artikala i nosi prodajna pravila (akcije, rabate) na razini cijele kategorije. Jedan artikl pripada točno jednoj grupi.

Sloj organizacije usluga. Drži naziv i status aktivnosti te omogućuje povezivanje akcija, rabata i rabata po partneru na razini cijele grupe.

Primka / Kalkulacija (Primka, Kalkulacija)

Ulazni dokument robe na skladište uz dobavljača, tip dokumenta, valutu, troškove, PDF temeljnog dokumenta i stavke. Zaključavanjem se artikli prenose na stanje, a nabavne cijene zapisuju u povijest.

VPC (Veleprodajna cijena)

Veleprodajna prodajna cijena artikla koja se vodi uz nabavnu i maloprodajnu (MPC) cijenu te se koristi u izvještajima i dokumentima.

MPC (Maloprodajna cijena)

Maloprodajna prodajna cijena artikla. Izlazi na deklaracije, na knjigovodstveno stanje zaliha i ulazi u sumarni efekt nivelacije cijena.

Cijena po kojoj je artikl ušao u sustav kroz primku. Osnova je za maržu i izračun VPC i MPC.

Razlika između prodajne i nabavne cijene. Izračunava se automatski iz nabavne cijene, rabata i poreznog razreda na stavki primke.

Nivelacija cijena (Promjena cijena, Zapisnik nivelacije)

Trajna promjena prodajnih cijena artikala uz papirnati zapis (PDF zapisnik) koji zakonski mora postojati. Razlikuje se od akcija i rabata koji su privremeni.

Dokument koji prati robu nakon već izdanog računa. Kreira se iz računa sa stavkama artikala, ima vrstu otpreme i jezik ispisa.

Dokument za vraćanje robe dobavljaču. Veže se na dobavljača, primku i poslovni prostor. Mijenja knjigovodstveno stanje zaliha.

Međuskladišnica

Dokument koji evidentira premještaj robe između dva poslovna prostora iste tvrtke. Zaključavanjem smanjuje stanje na polazištu i povećava na odredištu.

Inventura (Popis zaliha)

Dokument za usporedbu sustavnog stanja artikala s fizičkim stanjem na poslovnom prostoru. Vodi staru količinu, novu unesenu količinu i razliku.

Najniža cijena u 30 dana (Referentna cijena)

Referentna najniža cijena u posljednjih 30 dana koja se po Zakonu o zaštiti potrošača mora prikazati uz popust. Ne zamjenjuje sidrenu cijenu, nego stoji uz nju.

Sidrena cijena (Dodatna cijena, Bazna cijena)

Cijena koja je za proizvod ili uslugu vrijedila na referentni dan i koja se od 17. studenoga 2026. ističe uz aktualnu cijenu. Vladine Odluke zovu je dodatna cijena, a Zakon o zaštiti potrošača bazna cijena. Za usluge i za proizvode koji dosad nisu bili obuhvaćeni referentni dan je 10. rujna 2026., a za ranije obuhvaćene kategorije ostaje 2. svibnja 2025. Ne uključuje posebne oblike prodaje.

Posebni oblici prodaje (Akcijska prodaja, Sezonsko sniženje, Rasprodaja)

Zbirni naziv iz Zakona o zaštiti potrošača za akcijsku prodaju, rasprodaju, sezonsko sniženje, prodaju robe s greškom i prodaju robe kojoj brzo istječe rok uporabe. Cijena iz posebnog oblika prodaje ne uzima se kao sidrena cijena.

Vremenski ograničeno prodajno pravilo (popust) sa zadanim periodom važenja. Razlikuje se od rabata koji ostaje aktivan dugoročno bez datuma završetka.

Trajno prodajno pravilo (popust) bez datuma završetka, vezano uz artikl, uslugu, grupu ili partnera. Postavlja se u fiksnom iznosu ili kao postotak.

Posebni rabat vezan uz konkretnog partnera na razini artikla, grupe artikala, usluge ili grupe usluga. Ima prednost pred općim rabatima.

Deklaracija (Naljepnica)

Naljepnica obvezna po Zakonu o zaštiti potrošača za uvoznu robu. Sadrži uvoznika, zemlju podrijetla, proizvođača, godinu uvoza i opcionalno MPC.

EAN oznaka (Crtični kod, Barkod)

Crtični kod artikla. Jedan artikl može nositi više EAN oznaka jer proizvođači znaju mijenjati barkode kroz proizvodnju.

Korektivni multiplikator po poslovnom prostoru koji automatski koriguje cijene iz centralnog cjenika bez ručnog prepravljanja artikala.

Povratna naknada (Povratna ambalaža)

Iznos i zapis povratne naknade na artiklu (depozit za povratnu ambalažu). Pravilo prihvata vodi se na razini poslovnog prostora.

Naknadni trošak

Trošak koji se može unijeti i nakon zaključavanja primke. Ne utječe na nabavnu cijenu robe, vodi se paralelno uz primku. Korisno kod naknadnih faktura špediciji ili banci.

Tipovi ulaznih primki (8 tipova primki)

Sustav podržava osam tipova ulaznih dokumenata: domaći račun, inozemni račun, otpremnica domaćeg dobavljača, otpremnica inozemnog dobavljača, komisija, otkup od fizičke osobe u gotovini, otkup preko žiro računa i primka po povratnici.

Ulazna inventura

Inventura koja se radi pri prelasku na Arges ERP usred godine. Postojeće fizičko stanje preslikava se u novi sustav i postaje polazna točka za daljnji rad.

Stanje na datum

Knjigovodstveni izvještaj iz modula Artikli koji prikazuje stanje zaliha na zadani datum, s nabavnom, VPC i MPC cijenom te sažetkom po sve tri vrijednosti.

Saldo-kontni prikaz (Kartica artikala i usluga)

Izvještaj s ulazima, izlazima, saldom i rekapitulacijom po poreznim razredima. Tri pristupa odabiru stavki: svi, po poreznom razredu, odabir.

Partneri

Tvrtka ili osoba s kojom poslujete (kupac, dobavljač ili oboje). Drži identifikacijske, kontaktne, financijske i administrativne podatke te posebne rabate.

Osnovna vrsta zapisa partnera prema podrijetlu (domaći, iz EU ili izvan EU) i pravnom obliku (pravna ili fizička osoba te obrt). Kod EU pravnih osoba prati se i pripadnost VIES bazi.

Business-to-business. Transakcije između poduzetnika. Od 1.1.2026. obvezno preko eRačuna u F2 toku za PDV obveznike.

Business-to-consumer. Računi prema krajnjim potrošačima. Fiskaliziraju se po Fiskalizaciji 1.0 putem fiskalne blagajne, neovisno o načinu plaćanja.

Business-to-government. Računi prema tijelima javne uprave. eRačun je obvezan i za paušalne obrtnike koji posluju s javnim sektorom.

EU baza za provjeru PDV identifikacijskih brojeva. Kod EU pravnih osoba sustav razlikuje partnere unutar VIES baze i izvan nje.

Osobni identifikacijski broj. Jedanaest znamenki bez razmaka i crtica. Porezni identifikator domaćih partnera, zakonski obvezan element eRačuna i fiskalizacije.

PDV identifikacijski broj za EU partnere. Sustav automatski mijenja oznaku polja iz OIB u PDVID kad je partner označen kao inozemni.

Korisnik vezan uz partnera, dobavljača ili pojedinog dokumenta kao odgovorna osoba u nabavi i prodaji.

Vanjska tvrtka povezana s primkama i povratnicama. Vodi naziv, OIB ili PDVID, kontakte, adresu, oznaku domaći ili inozemni i komercijalista.

Vanjska tvrtka koja proizvodi artikl. Obvezna veza za svaki artikl zbog deklaracije po Zakonu o zaštiti potrošača.

Evidencija otvorenih potraživanja s automatskim slanjem podsjetnika kupcima koji kasne s plaćanjem. Intervali slanja: 5, 10, 15 ili 30 dana.

Odgoda plaćanja

Polje na partneru koje definira broj dana odgode plaćanja, dozvolu za prodaju s odgodom i maksimalnu vrijednost robe s odgodom.

Limit prodaje (Kreditni limit, Limit potraživanja)

Maksimalna vrijednost otvorenih potraživanja koja partner može imati prema tvrtki. Kombinira se s odgodom plaćanja i dozvolom za prodaju s odgodom za ograničavanje rizika.

Ponavljajući račun

Pravilo automatskog mjesečnog kreiranja računa iz povezane ponude koja služi kao predložak; odabire se dan u mjesecu za izradu i za dospijeće.

Dokumenti

Središnji modul za izlazne dokumente. Pokriva F1, F2 i PDF tip fiskalizacije kroz iste ekrane uz partnera, način plaćanja, stavke, naplatu i storno.

Storno (Korektivni račun, Odobrenje)

Zaseban dokument za korekciju zaključanog računa. Sustav povezuje storno s originalom i prenosi stavke u negativnom predznaku. Razlog storniranja je obavezan.

Predujam (Avans, Avansni račun)

Vrsta računa za avansno primljeno plaćanje. Sustav automatski dodaje sistemsku stavku Predujam i čuva referencu na konačni račun. Pokriva F1 i F2 tok.

Konačni račun

Račun koji slijedi nakon predujma istog partnera. Može referencirati više predujmova. Veza je informativna, iznos predujma ne ulazi automatski u izračun ukupne svote.

Ponuda (Predračun)

Predračun (prodajna ponuda) koji se priprema prije računa, s vlastitim rokom valjanosti. Iz ponude se jednim klikom radi račun.

Stanje dokumenta koji prelazi iz radne pripreme u finalnu verziju. Nakon zaključavanja brisanje nije moguće, samo storno.

Povijest aktivnosti

Kronološki zapis svih radnji nad dokumentom. Prati statuse kroz cijeli životni ciklus i osigurava revizijski trag.

Pravni i PDV

KPD (KPD šifra, KPD 2025)

Klasifikacija proizvoda po djelatnostima. Službeni hrvatski šifrarnik koji svrstava proizvode i usluge prema djelatnosti. Od 01.01.2026. obvezna na svakoj stavki eRačuna za PDV obveznike.

Službeni online alat Državnog zavoda za statistiku za pregled cijelog stabla KPD klasifikacije i pretragu šifri po ključnim riječima.

Europska Classification of Products by Activity verzija 2.2. KPD 2025 ju u potpunosti slijedi, što omogućuje usporedbu s podacima iz drugih EU zemalja bez prevođenja kategorija.

PPO (Prijenos porezne obveze, Reverse charge)

Prijenos porezne obveze u graditeljstvu. Kad je aktivno, sustav isključuje obračun PDV-a i ispisuje napomenu prema čl. 75. Zakona o PDV-u i čl. 152. Pravilnika o PDV-u.

Oslobođenje po članku 39 (Čl. 39 St. 1.)

Oslobođenje od PDV-a po čl. 39. st. 1. Zakona o PDV-u. Postavlja se u postavkama tvrtke i može se voditi na razini usluge ili artikla.

Članak 17. Zakona o PDV-u

Reverse charge napomena za usluge unutar EU (VIES). Sustav automatski ispisuje napomenu o prijenosu porezne obveze prema čl. 17.

Članak 41. Zakona o PDV-u

Oslobođenje od PDV-a za izvoz dobara u EU. Napomena na računu: Isporuka je oslobođena PDV-a sukladno čl. 41. st. 1. Zakona o PDV-u.

Članak 45. Zakona o PDV-u

Oslobođenje od PDV-a za izvoz dobara u treće zemlje. Napomena na računu: Isporuka je oslobođena PDV-a sukladno čl. 45. st. 1. Zakona o PDV-u.

Članak 90. Zakona o PDV-u

Status obveznika koji nije u sustavu PDV-a. Napomena: Obveznik nije u sustavu PDV-a, PDV nije obračunat temeljem čl. 90. st. 1. i st. 2.

Porezni razred (U00, U05, U13, U25)

Hrvatske PDV stope: U00 (0,00%), U05 (5,00%), U13 (13,00%), U25 (25,00%). Vodi se na svakoj stavki dokumenta.

Paušalni status (Paušalist, Paušalni obrt)

Status obveznika koji nije u sustavu PDV-a. Tijekom 2026. paušalni obrtnici moraju biti sposobni primati eRačune; izdavanje je obvezno za B2G.

Knjiga prometa (KPR)

Evidencija ostvarenog prometa paušalnog obrta. U Arges ERP-u izvedena je iz naplaćenih računa po danu naplate, prati godišnji prag primitka i ispisuje se kao KPR obrazac u PDF-u.

PO-SD (Obrazac PO-SD)

Godišnje izvješće o paušalnom dohotku koje paušalni obrtnici predaju Poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu. Iskazuje primitke te paušalni dohodak i porez.

PO-SD-Z (Obrazac PO-SD-Z)

Izvješće nositelja zajedničke paušalne djelatnosti. Uz nositelja unose se supoduzetnici s udjelima, a primitak i dohodak po svakom računaju se prema udjelu.

I-RA i U-RA (Knjiga izlaznih računa)

Postojeće porezne knjige (obrazac I-RA za izlazne, U-RA za primljene račune) čije se ukidanje planira s Fiskalizacijom 2.0.

Odluka o isticanju dodatne cijene

Vladina Odluka (NN 101/26) kojom trgovci na malo i pružatelji usluga uz maloprodajnu cijenu ističu i dodatnu (sidrenu) cijenu na referentni dan. Primjena je odgođena na 17. studenoga 2026. (NN 110/26).

Odluka o objavi cjenika (Odluka o objavi cjenika proizvoda i usluga)

Vladina Odluka (NN 101/26) kojom trgovci i pružatelji usluga koji imaju mrežnu stranicu na njoj objavljuju cjenik u XML ili CSV obliku. Primjena je odgođena na 17. studenoga 2026. (NN 110/26).

Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena

Zakon (NN 40/25) koji Vladi daje mjere izravne kontrole cijena, među njima i obvezno isticanje dodatne (sidrene) cijene te objavu cjenika na mrežnim stranicama. Nadzor provode tržišni inspektori Državnog inspektorata.

Zakon o zaštiti potrošača

Zakon koji propisuje obvezu deklaracija na uvoznoj robi i referentne cijene za prikaz popusta (najniža cijena u 30 dana). Od 17. studenoga 2026. propisuje i isticanje bazne cijene te objavu cjenika na mrežnim stranicama.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Raniji zakon prema kojem su se fiskalizirali računi u prometu gotovinom. Prestao je važiti 1. rujna 2025., kad ga je zamijenio Zakon o fiskalizaciji. Interni akt, prijave poslovnih prostora i obavijest za kupce doneseni prema njemu i dalje vrijede ako se podaci nisu mijenjali.

Zakon o fiskalizaciji (NN 89/2025)

Zakon koji uređuje fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji te izdavanje i fiskalizaciju eRačuna. Na snazi je od 1. rujna 2025., a dio odredbi primjenjuje se od 1. siječnja 2026. i 2027. Zamijenio je Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Pravilnik o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (NN 153/2025)

Pravilnik Ministarstva financija koji detaljnije uređuje fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji: nabavu certifikata, prijavu poslovnog prostora, izgled obavijesti za kupce i provjeru računa.

Pretporez (Pretporez po stopi)

Ulazni PDV koji se na primci raspodjeljuje po hrvatskim poreznim stopama (5%, 13%, 25%) preko zasebnog modala Uređivanje pretporeza. Osnova za odbitak pretporeza u PDV obrascu.

Mišljenja porezne uprave

Službene interpretacije Porezne uprave o primjeni poreznih propisa. Poveznica na javno objavljena mišljenja dostupna je u modulu Dokumentacija.

Tehnički i API

REST API za integraciju Arges ERP-a s web trgovinama, poslovnim aplikacijama i drugim vanjskim sustavima. Dokumentiran prema OpenAPI 3.1 specifikaciji.

Specifikacija API-ja prema kojoj je Arges API dokumentiran. Pristupa se preko Swagger UI i Scalar API Reference sučelja.

Klasično interaktivno sučelje za pregled API dokumentacije i testiranje poziva. Dostupno na api.arges.hr/swagger/.

Scalar API Reference

Modernija alternativa Swagger UI-u s čišćim layoutom i dark modeom. Čita istu OpenAPI 3.1 specifikaciju, dostupno na api.arges.hr/scalar/.

HTTP zaglavlje za autentikaciju Arges API poziva. Uz to se za dokumentne operacije koristi i zaglavlje naplatniUredajId.

Tip API-ja na kojem je izgrađen Arges API. HTTPS, JSON in/out, base URL https://api.arges.hr/api/v1.

Sigurnosna kopija (Backup, Backup podataka)

Redovita kopija svih podataka u sustavu pohranjena na zasebnoj infrastrukturi. Cloud SaaS rješenja poput Arges ERP-a vode backup automatski, bez potrebe da korisnik organizira lokalnu kopiju ili oporavak.

Organizacijski

Korisnik (Operater)

Osoba koja se prijavljuje u sustav, bira svoj trenutni naplatni uređaj i radi kroz dostupne module. Na izdanim računima vodi se kao Operater.

HR zapis u sustavu (ugovor, plaća, certifikati, dokumenti). Razlikuje se od korisnika koji ima pristup sustavu.

Administrator tvrtke s punim pristupom postavkama, fiskalizacijskim postavkama i upravljanju svim poslovnim prostorima i korisnicima.

Admin poslovnog prostora

Administrator poslovnog prostora s pristupom samo onim prostorima koji su mu dodijeljeni. Razdvaja odgovornost po lokacijama.

Naziv pozicije unutar tvrtke (kuhar, konobar, blagajnik, voditelj smjene, skladištar). Razlikuje se od radne grupe.

Organizacijska cjelina koja grupira zaposlenike u tim ili smjenu vezanu uz konkretan poslovni prostor.

Poslovna godina

Vremenski okvir unutar kojeg se vode dokumenti. Bira se u korisničkim postavkama i otvara pristup arhivi prošlih godina.

Tip ispisa računa za scenarije rada na blagajni, uz PDF ispis.

DEMO račun (Testna tvrtka)

Besplatan račun za isprobavanje sustava bez plaćanja pretplate. Testna tvrtka u pozadini može se kasnije prebaciti u stvaran rad bez nove registracije.

Testni način (Test mode, Završi testiranje)

Način rada u kojem nova tvrtka počinje nakon registracije. Nema roka: možete složiti postavke i isprobati aplikaciju, ali računi se ne zaključavaju i ne fiskaliziraju. Iz testnog načina izlazite sami, odabirom Završi testiranje i prihvaćanjem uvjeta korištenja.

Rekapitulacija po načinu plaćanja

Ispis iz dnevnih prometa koji prikazuje ukupni promet razdoblja po vrstama plaćanja (gotovina, kartično, transakcijski račun). Osnova za usklađivanje blagajne s pologom u banci.

Rekapitulacija po poreznom razredu

Ispis iz dnevnih prometa koji prikazuje promet razdoblja po PDV stopama (25%, 13%, 5%, 0%). Koristi se kao podloga za PDV obrasce.

Modul s osnovnim i poreznim podacima tvrtke: OIB, IBAN, kontakt i adresa, datum ulaska u PDV, PPO, oslobođenje po članku 39 i paušalni status, uz podnožje dokumenata i logo.

Posljednje ažurirano: 27.09.2026.